| |
|
| 13. 10. 2024 |
  |
U zapadnim zemljama, posebice u Francuskoj, svjedočimo zapanjujućem fenomenu prenamjene vjerskih objekata. Nekad sveta mjesta – samostani, crkve i kapele – danas doživlju iznenađujuću transformaciju, postajući koncertne dvorane, hoteli, barovi, domovi za starije osobe, pa čak i noćni klubovi.
U gradu Rouenu, četiri crkve u vlasništvu općine stavljene su odavnoprodaju. Vjerojatno su već prodane. Među prijedlozima za njihovu prenamjenu našao se i projekt pivovare s muzejom piva. Ovakvi slučajevi nisu izolirani – prema Biskupskoj konferenciji, od 42.200 crkava u Francuskoj, čak 40.000 je u vlasništvu općina.
Maxime Cumunel, glavni tajnik Opservatorija religijske baštine, objašn proces desakralizacije: “To je ceremonija tijekom koje se uklanjaju predmeti kulta i relikvije, označavajući prestanak bogoslužne namjene.” Ovaj trend nije nov – od početka 20. stoljeća, stotine crkava su izgubile svoju izvornu namjenu.
Primjeri prenamjene su brojni i često šokantni:
- U Nantesu, diskoteka se smjestila u crkvi desakraliziranoj još za vrijeme Francuske revolucije.
- Kapela Saint-Jacques u Foixu, gdje se više ne održavaju mise, traži kupca za 400.000 eura. Oglas ističe “jedinstvenu arhitekturu” sa zvonikom, zvonima i vitrajima.
- U Cauvignyju, kapela iz 17. stoljeća prodaje se za 257.000 eura.
- U Ablaincourt-Pressoiru, mala crkva pretvorena je u “zapanjujući” stambeni prostor.
- Samostan kapucina u Pabuu postaje luksuzna rezidencija za starije osobe.
- U Caluire-et-Cuireu, opatija je pretvorena u “prestižnu rezidenciju” s 51 stanom, uključujući jedan u kapeli s bazenom u podrumu.
- Samostan u Millauu postao je luksuzni hotel sa spa centrom.
Druge prenamjene uključuju vinske podrume, osiguravajuća društva, digitalne muzeje, plesne studije, tvornice fajanse, pa čak i skejt parkove. U Španjolskoj je jedna napuštena crkva pretvorena u skejt park, s freskama uličnog umjetnika na zidovima.
Stručnjaci, poput Benoita de Sagazana, upozoravaju na važnost očuvanja izvornog duha ovih objekata. “Crkva pripada svima, otvorena je svima. Ona također pripada povijesti i intimnoj, proživljenoj povijesti stanovnika,” ističe Maxime Cumunel.
Benjamin Chavardes, predavač arhitekture, naglašava: “U selu crkva ostaje glavna građevina. I čak ako je ova zemlja prožeta snažnom sekularnom kulturom, crkva i dalje ima važnu vrijednost u smislu reprezentacije.”
Stručnjaci se slažu da bi idealna prenamjena trebala služiti općem dobru – poput pretvaranja crkava u medijateke, vrtiće ili škole. Međutim, realnost često odudara od ovog ideala.
U 2024. godini već se govori o rušenju sakralnih objekata, jer općine više nemaju novaca za održavanje. Ono što se ne proda, srušit će se, tvrde novinari na mainstream medijima.
Ovaj trend prenamjene vjerskih objekata otvara brojna pitanja o odnosu modernog društva prema vjerskoj baštini, povijesti i kulturi. Dok neki vide ove promjene kao neizbježnu posljedicu sekularizacije, drugi upozoravaju na gubitak važnog dijela kulturnog identiteta. Jedno je sigurno – sudbina ovih nekad svetih mjesta odražava duboke promjene u zapadnom društvu i njegovom odnosu prema religiji i tradiciji.
|
|
| |
Galerija:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 13. 10. 2024 
110 ogleda, 
0 komentara
