Iako genetski modificirana hrana nije nešto novo, trenutna pravila zahtijevaju da se tako označi. Može li se dogoditi da uskoro više nećemo znati što jedemo?

Svjetska elita htjela bi drastično promijeniti našu prehranu. Htjeli bi zamijeniti pravu hranu genetski modificiranim vrstama, a da nam to ne kažu. Propise žele promijeniti na način da se konvencionalno uzgojena, genetski modificirana hrana i hrana uzgojena u laboratoriju smatraju jednakim izborom te da potrošač ne zna što kupuje.

Prema The Exposeu, ovaj trend bi se prvo trebao pojaviti u Australiji i Novom Zelandu. Uprava za hranu i lijekove Australije i Novog Zelanda (FSANZ) predložila je promjenu Kodeksa o standardima hrane kako bi se spriječilo označavanje genetski modificirane hrane kao takve. FSANZ tvrdi da je genetski modificirana hrana ekvivalentna konvencionalno uzgojenoj hrani – kaže da bi trebala imati ista svojstva.

Prema ovoj definiciji, čak i meso uzgojeno u laboratoriju jednako je prirodnom mesu. Laboratorijsko meso doista može biti ekvivalentno prirodnom mesu po sadržaju hranjivih tvari, ali će te tvari biti sintetske i umjetno dodane, što je nešto sasvim drugo nego da su prirodno prisutne.

FSANZ radi na promjeni definicije hrane proizvedene pomoću genetske tehnologije u Kodeksu standarda hrane. Pritom bi jednostavno uklonio spominjanje genetski modificiranih organizama iz svih propisa i ne bi informirao kupce o kemikalijama koje se koriste za proizvodnju sintetičke hrane. Kao rezultat toga, potrošač može kupiti krivotvoreno meso, umjetno mlijeko ili sintetičku morsku hranu u trgovini, a da uopće ne zna da je riječ o umjetnoj hrani. Također ne bih bio svjestan boja, okusa i drugih aditiva koji se dodaju tim proizvodima.

Kada bi došlo do ovakvih promjena zakonodavstva o hrani, na policama trgovina pojavila bi se velika količina visokorafinirane i prerađene hrane. Potonji su u brojnim studijama već pokazali da uzrokuju probleme i bolesti poput pretilosti, dijabetesa, raka i srčanih problema, uključujući i kod mladih ljudi.

Motivi takve odluke proizlaze iz službenih dokumenata. Trebalo bi ga usvojiti za dobrobit prehrambene industrije, čime bi se povećala njezina proizvodna učinkovitost i profit.

I u Europi se već vide pomaci prema ostvarenju tih planova. U skladu s Aneksom I, prijedlogom Europske komisije o deregulaciji biljaka dobivenih novim tehnikama genetske modifikacije, genetski modificirani organizmi tretiraju se kao ekvivalenti konvencionalno uzgojenim, što znači da više ne bi bili predmet procjene rizika, sljedivosti i označavanja. zahtjevi.

U prosincu 2023. Francuska zdravstvena agencija (ANSES) odgovorila je na Aneks I. i iznijela brojne kritike na njega. Pritom se osvrnula na 10 studija slučaja postojećih genetski modificiranih biljaka te istaknula da se iz potonjih vide određeni rizici za ljudsko zdravlje. Prehrana genetski modificiranom hranom mogla bi, prema istraživanjima, izazvati alergijske reakcije, jer ljudi s njom u svoje tijelo mogu unijeti mnoge otrovne tvari. Genetski modificirane biljke također predstavljaju opasnost za okoliš, jer postoji mogućnost da se njihovi geni prenesu na populacije divljih i kultiviranih biljaka koje uspijevaju u blizini, navodi GMWatch.

U srpnju ove godine na ovu temu oglasila se i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) koja je objavila svoje mišljenje. EFSA zauzima isti stav kao i Europska komisija i slaže se da se genetski modificirani organizmi mogu smatrati ekvivalentima genetski nemodificiranim organizmima, iako niti jedna organizacija ne pruža uvjerljive dokaze u tom smislu. Očito je njihovo djelovanje u skladu s interesima poljoprivrednog biotehnološkog lobija, umjesto zaštite zdravlja stanovništva i prirode, dodaje GMWatch.

Zagovornici genetski modificiranih organizama tvrde da genetske mutacije nisu ništa slično, jer se i one događaju prirodnim putem. Iako je to istina, nešto je sasvim drugo jesu li nastale prirodnim putem ili ljudskom intervencijom. Osim toga, prirodne mutacije također mogu uzrokovati opasne bolesti kod ljudi koji konzumiraju takve biljke. Pa zašto bismo ih namjerno izazvali? S uvođenjem takvih tehnologija treba biti izuzetno oprezan.

Poznato je da je nasumično razmnožavanje biljaka mutagenezom vrlo štetno, stvarajući veliki broj deformiranih biljaka koje su neplodne i nesposobne za život. U takvim postupcima mogu se odbaciti tisuće i milijuni nepoželjnih biljaka, a sačuvati samo one koje su pogodne za daljnji uzgoj. Ali što je s utjecajem takvih biljaka na ljude? Budući da istraživanje sigurnosti nije provedeno, nepoznato je, izvještava GMWatch.

Međutim, jedna je stvar nasumična mutageneza, koja bi se potencijalno mogla dogoditi prirodnim putem, a druga stvar su nove tehnike za genetsko modificiranje organizama koje rade na potpuno drugačiji način i uzrokuju promjene koje se ne bi mogle dogoditi prirodnim putem.

ANSES je citirao studiju iz 2016. koja pokazuje oštećenje DNK riže izazvano zračenjem kako bi opravdao zašto GM hrana nije sigurna. Mutacije su bile mnogo štetnije nego što su autori studije očekivali. To se odrazilo i na činjenicu da je 27 posto tako tretiranih biljaka postalo sterilno.

Također je citirala studiju iz 2009. koja pokazuje da je mutageneza uzrokovana zračenjem riže rezultirala prekomjernim rastom lišća, nedostatkom proteina u zrnu, nedostatkom klorofila i patuljastim rastom.

Uvođenje genetski modificiranih organizama u našu prehranu, bez našeg znanja, kritičan je i Global Research News, koji napominje da su noviji trendovi sve više usmjereni na promjene u cijelom agro-prehrambenom lancu. Tvrtke koje imaju ogromne količine podataka o nama (Amazon, Microsoft, Facebook i Google) udružile su se s divovima agrobiznisa kao što su Corteva, Bayer, Cargill i Syngenta kako bi svijetu nametnule novi model uzgoja i prehrane.

Ovi akteri žele da čovječanstvo jede proizvode koji su napravljeni u laboratorijima i koji uopće nisu prava hrana, a ne više živu prirodnu hranu, koja je zapravo ključ očuvanja našeg zdravlja i ekološki je prihvatljiva. Svoja "rješenja" žele predstaviti kao "jedinu opciju za spas planeta u svjetlu klimatskih promjena", "potporu poljoprivrednicima" odn. "jedina opcija da se prehrani stanovništvo".

To je zapravo atak na čovječanstvo, na život općenito. Tradicionalnu poljoprivredu žele zamijeniti uzgojem uz pomoć strojeva, dronova i računalstva u oblaku, a poljoprivrednike koji se koriste tradicionalnim metodama uzgoja izbaciti iz igre. Žele nahraniti čovječanstvo sintetičkim i genetski modificiranim proizvodima, koristeći kombinaciju umjetne inteligencije, bionanotehnologije i genetskog inženjeringa. Oni žele potpuno urbanizirati ljude i odvojiti ih od prirode koja nam sama po sebi daje sve što nam je potrebno.