U Japanu je provedeno znanstveno istraživanje kako bi se proučio učinak određenih čimbenika, poput temperature površine oceana i ljudske upotrebe fosilnih goriva, na koncentraciju ugljičnog dioksida u atmosferi.
Svaki faktor proučavan je multivarijantnom analizom. Provedena je višestruka linearna regresijska analiza korištenjem podataka o godišnjim promjenama količine ugljičnog dioksida u atmosferi za svaku objektivnu varijablu.
Studija se temelji na javno dostupnim podacima renomiranih klimatskih istraživača i organizacija koje se bave ovim područjem. Pritom su proučavane godišnje promjene količine ugljičnog dioksida u atmosferi između 1959. i 2022. godine. Koncentracije dotičnog plina izmjerene su pouzdanim metodama i u skladu su s globalnim podacima, objašnju autori istraživanja.
Količina ugljičnog dioksida u zraku izravno je povezana s temperaturom oceana.
Iako je utvrđeno da površinska temperatura oceana ima veliki utjecaj na atmosferske koncentracije ugljičnog dioksida - što je viša temperatura mora, to je više ugljičnog dioksida posljedično otkriveno u atmosferi - ljudski utjecaj je bio zanemariv. Znanstvenici tako zaključuju da se udio ugljičnog dioksida u atmosferi mijenja kao posljedica prirodnih ciklusa zabilježenih na planetu Zemlji, a mi kao čovječanstvo na to nemamo značajniji utjecaj.
Ova studija ide u prilog prethodno iznesenim tezama da su se takve pojave (porast ili pad prosječne godišnje temperature tijekom vremena) već događale kroz povijest. Uvijek se radilo o tome da je prosječna godišnja temperatura na planetu Zemlji prvo porasla, što je uzrokovalo zagrinje oceana, a posljedično su iz njih ispuštene veće količine ugljičnog dioksida, koji je zatim sletio u atmosferu. Rezultati studije pokazuju da trenutne koncentracije ugljičnog dioksida nisu alarmantno visoke, kako neki tvrde, već su u prihvatljivim granicama i rezultat su prirodnih po.
Komentari 0
Objava: 17. 09. 2024 
114 ogleda, 
0 komentara
