• Poremećaj održivosti fetusa.

Jedna od najčešćih tvari koja se dodaje hrani, pojačivač okusa mononatrijev glutamat (MSG), prepoznat je kao rastući problem u tom pogledu. Članak u International Journal of Pharmacology sugerira da bi mogao igrati ključnu ulogu u ometanju spermatogeneze što dovodi do muške neplodnosti. Unatoč tome, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) klasificira MSG kao “općenito priznat kao siguran” (GRAS), a Agencija za standarde hrane Ujedinjenog Kraljevstva zaključuje da MSG ne predstavlja zdravstveni rizik u trenutnoj upotrebi.

Još jedna tvar koja se često koristi u hrani i za koju je u toksikološkim studijama utvrđeno da je toksična za reprodukciju je konzervans natrijev benzoat. Zapravo, natrijev benzoat se uspješno koristi kao komponenta spermicida, kao što je detaljno opisano u ovom detaljnom, ažuriranom izvješću, ‘Uvid u istraživanje spermicida’.

Ovo nije jedini dokaz. Studija na štakorima pokazala je da je natrijev benzoat značajno smanjio broj spermija i pokretljivost spermija. Također je smanjio broj hormona važnih za proizvodnju sperme. Drugo istraživanje pokazalo je da je hranjenje trudnih miševa natrijevim benzoatom rezultiralo fetalnim abnormalnostima kao što su krvarenje, defekti udova, defekti lubanje, deformiteti kralježnice i defekti neuralne cijevi.

S obzirom na dokazane štetne učinke na plodnost, zašto je natrijev benzoat uključen u našu hranu? Opravdanje je njegova vrijednost kao konzervansa koji produljuje vijek trajanja inhibirajući rast bakterija, kvasca i plijesni.

Glifosat je herbicid koji se često koristi. Nagli pad razine testosterona započeo je nedugo nakon uvođenja GM usjeva 1994. godine, inovacije koja se poklopila s povećanom upotrebom herbicida glifosata na GMO usjevima. Članak u časopisu Science and Society, citirajući istraživanje iz 2010., tvrdi da je “nagli pad broja spermija kod muškaraca povezan s porastom raka zametnih stanica u testisima, kongenitalnim malformacijama muškog reproduktivnog trakta i smanjenjem razina testosterona u serumu ukazuje na sve veću izloženost herbicidima glifosata u posljednjih nekoliko desetljeća”.

Godine 2018., Monsanto, proizvođač herbicida Roundup, nije uspio adekvatno upozoriti na potencijalne opasnosti od raka svojih proizvoda. U članku Natural Healtha tvrdi se da su mnoga cjepiva kontaminirana glifosatom.

Uostalom, ni naša voda za piće nije bez aditiva. Neki su znanstvenici tvrdili da fluoridacija javnih vodovoda uzrokuje neplodnost. Studija iz 2005. objavila je da visoke razine fluorida u vodi za piće oštećuju spermatogenezu i steroidogenezu u mužjaka albino štakora. Istraživanje sperme štakora iz 2006. pokazalo je da čak i relativno male količine natrijevog fluorida mogu smanjiti pokretljivost spermija. Drugo istraživanje pokazalo je da fluor može uzrokovati strukturna oštećenja reproduktivnih organa kunića. Meta-analiza koja ispituje povezanost između godišnje stope plodnosti i razine fluorida u vodi za piće potvrdila je, da se u područjima s fluoriranom vodom smanjila stopa plodnosti. Druga studija provedena na štakorima povezala je izloženost fluoridu sa strukturnim oštećenjima jajnika i maternice, što bi moglo značajno smanjiti plodnost životinja. Drugo izvješće pronašlo je povezanost između žena koje rade sa spojevima fluora i većeg rizika od spontanog pobačaja.

Nedostatak službenog i javnog interesa za kumulativne učinke kemikalija dodanih našoj hrani i vodi na plodnost, a kamoli službena istraga, trebao bi biti predmet velike zabrinutosti. To nije slučaj. Pa zašto se to zanemaruje s obzirom na moguću vezu s dramatičnim padom stopa plodnosti? Je li to zato što oni na vlasti pad nataliteta i manji broj stanovnika vide kao dobru stvar? Jesu li zato tako ležerni prema mogućoj kolateralnoj šteti ljudskom zdravlju? Ili jednostavno u našem konzumerističkom svijetu jeftinija i praktičnija hrana nadmašuje svaku drugu vrijednost, a naši političari i službenici javnog zdravstva služe samo zaradi?