|
| 23. Dec, 2025 |
  |
Mnogi građani uvjeravaju se primjedbom da WHO-u nedostaje ovlasti za provedbu zakona. Ova je procjena formalno točna, ali politički netočna. Iskustva iz godina Covida jasno pokazuju da mjere nije provodila sama WHO, već nacionalne vlade pozivajući se na preporuke WHO-a, međunarodne sporazume i navodni globalni konsenzus. Za pogođene građane izvor legitimnosti bio je nebitan – ograničenja su bila stvarna.
Stoga se trenutni dokument UN-a/WHO-a o mentalnom zdravlju i nezaraznim bolestima ne smije promatrati izolirano. On otkriva svoj utjecaj zajedno s postojećim i planiranim instrumentima kao što su Međunarodni zdravstveni pravilnik, predloženi Ugovor o pandemiji i nacionalni zakoni o izvanrednim situacijama i kontroli infekcija. Unutar tog okvira, on funkcionira kao normativni okvir na koji se države mogu pozivati u budućnosti.
Promjena fokusa koju uvodi ovaj dokument posebno je značajna. Mentalno zdravlje više se ne shvaća isključivo kao individualno pravo, već se eksplicitno stavlja u kontekst spremnosti na krize, društvene otpornosti i vladinog upravljanja krizama. To mentalno zdravlje pretvara u pitanje sistemske stabilnosti. Ova promjena od presudne je političke važnosti.
Ključna referentna točka: Integracija u upravljanje krizama i izvanrednim situacijama. Izravni citat (ključni odlomak)
„Integrirati prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti te pružanje podrške mentalnom zdravlju i psihosocijalne podrške u okvire za prevenciju, pripravnost i odgovor na hitne slučajeve i pandemije te humanitarni odgovor kako bi se doprinijelo otpornim i responzivnim zdravstvenim sustavima sposobnim za učinkovitu pripravnost i odgovor na hitne slučajeve.“ Stavak 70.
Dok se Covid smatrao privremenom izvanrednom situacijom, novi pristup je osmišljen da bude trajan. Psihološki stres, kronične bolesti, društvene napetosti i ponašanje koje se doživl kao rizično ne nestaju; oni su stalno prisutni i mogu se tumačiti na različite načine. To stvara mogućnost opravdanja mjera na dugoročnoj osnovi – čak i bez jasne izvanredne situacije poput pandemije.
Povezivanje mentalnog zdravlja s upravljanjem krizama nosi značajan potencijal za zlouporabu. Države bi mogle tvrditi da određena ponašanja ugrožavaju mentalno zdravlje stanovništva, da određene informacije destabiliziraju ili da određene društvene skupine predstavljaju rizik za društvenu koheziju. Takvi načini razmišljanja omogućuju intervencije čak i bez akutne medicinske hitnosti.
Covid je pokazao koliko se brzo politički pragovi mogu promijeniti. Ono što se prije smatralo nezamislivim – policijski sat, profesionalne zabrane, neizravna prisila, ograničenja slobode izražavanja i prava na okupljanje – provedeno je u vrlo kratkom vremenu. Procesi donošenja odluka premjestili su se s parlamenata na izvršnu vlast, sa zakonodavstva na propise, s demokratske rasprave na stručne panele.
Za razliku od Covida, problem sada više nije samo u kontroli virusa, već u regulaciji ponašanja, informacija i društvenih normi. Mentalno zdravlje nije objektivno mjerljivo stanje, već koncept koji ovisi o interpretaciji. Upravo ga to čini tako problematičnim kao instrumentom političkog upravljanja.
Dokument UN-a/WHO-a ne stvara prisilne mjere per se. Međutim, uspostavlja međunarodno legitimizirani interpretativni okvir koji omogućuje nacionalnim vladama da prikažu dalekosežne mjere kao potrebne za javno zdravstvo, prevenciju ili upravljanje krizama. Prava opasnost ne leži u samom tekstu, već u njegovoj primjeni od strane država koje su već tijekom pandemije Covida pokazale koliko lako usvajaju i proširuju logiku izvanrednih situacija.
Za građane zemalja koje su se prijavile strukturama WHO-a, ovaj dokument je stoga od neposredne važnosti. Označava daljnji korak u preusmjeravanju političke moći prema izvršnoj kontroli pod zastavom zdravlja, sigurnosti i otpornosti. Ključno pitanje nije može li se to zloupotrijebiti, već posjeduju li demokratska društva još uvijek dovoljne pravne i institucionalne zaštite da upravo to spriječe.
Iskustvo iz posljednjih godina pokazuje da su te zaštitne mjere slabije nego što su se mnogi nadali. Upravo zato ovaj dokument zaslužuje kritičku pozornost – ne iz panike, već iz demokratske odgovornosti.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Mediji
Objava: 23. Dec, 2025 
112 ogleda, 
0 komentara
