|
| 24. Sep, 2025 |
 |
U Nizozemskoj, jednoj od najgušće naseljenih zemalja u Europi, stambena kriza traje već godinama. S rastućim priljevom migranata, situacija je postala alarmantna - ali i apsurdna:
Izbjeglice dobivaju socijalne stanove za samo 14 tjedana, dok prosječni Nizozemac čeka i do 12 godina.
Sada ministrica iz stranke BBB, Mona Kaiser, pokušava tome stati na kraj. Međutim, državno Vijeće pravnih savjetnika, najviše pravno tijelo u zemlji, žestoko se protivi svakom ograničenju prioriteta za izbjeglice, pozivajući se na nizozemski ustav i „jednak tretman za sve“.
Dvostruki standardi u praksi
Ironija je u tome što trenutni sustav uopće nije pravedan, jer izbjeglice - takozvani „nositelji statusa“ - preskaču red desetaka tisuća Nizozemaca koji godinama čekaju socijalne stanove. Ali ovaj očiti diskriminirajući paradoks ne brine Vijeće pravnih savjetnika, izvještava NOS.nl.
Ministrica ne odustaje
„Ustav nije matematika. Također kaže da se moram brinuti o javnom stanovanju za Nizozemce“, rekla je Kaiser, dodajući da neće povući svoj prijedlog, unatoč protivljenju institucija.
Naglasila je da je nemoguće govoriti o jednakom tretmanu kada mladi Nizozemci u dvadesetima i tridesetima žive na tavanima svojih roditelja ili dijele stan s troje ljudi, dok izbjeglice dobivaju svoje stanove nakon manje od četiri mjeseca.
„Ako od Nizozemaca tražimo da se snađu - da žive sa svojom obitelji ili traže pomoć od poslodavca - onda se isto mora odnositi i na nositelje statusa.“
„Jednakost“ samo kada im odgovara
Vijeće za pravno savjetovanje tvrdi da izbjeglice imaju „nepovoljan početni položaj“ jer se na listu čekanja dodaju tek po dolasku u Nizozemsku. Po njihovom mišljenju, prioritet u dodjeli smještaja mora ostati, jer je „nerealno očekivati“ da će druge mjere brzo dati rezultate.
Kaiser odgovara da stvarnost govori suprotno: nositelji statusa dolaze na red mnogo brže od bilo kojeg drugog podnositelja zahtjeva.
„Jednak tretman ne znači da Nizozemci trebaju biti diskriminirani.“
Tko zapravo plaća cijenu migracije?
Iako Kaiser želi ukinuti prioritet za izbjeglice, nije se usudila pokrenuti pitanje smanjenja migracija. A samo između 1995. i 2019. godine Nizozemska je potrošila 400 milijardi eura na migrantsku populaciju.
Paralelno s tim, Njemačka se također suočava sa sličnom krizom:
U 2024. godini potrošila je gotovo 17 milijardi eura na stambenu potporu, od čega je gotovo polovica otišla strancima.
Poslovne zgrade se masovno pretvaraju u migrantske stanove.
U nekim slučajevima, starije osobe se deložiraju iz svojih domova kako bi se napravilo mjesta za novopridošle.
A što kaže nizozemska država?
Dok Nizozemci čekaju deset ili više godina, sustav i dalje tvrdi da bi sve manje od prioriteta za izbjeglice bilo „neustavno“. Ministrica Kaiser stoji pri svom stavu:
„Mora se uvesti ukidanje prioriteta. To je jedino pošteno.“
|
Slike:
Komentari 0
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|