Usred globalnih napetosti
Njemačka je na pragu značajne promjene u svojoj obrambenoj politici – ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka, potaknutog rastućim strahom od globalnih sigurnosnih prijetnji i potencijalnih sukoba velikih razmjera. Nakon dugog razdoblja u kojem su njemačke vojne snage Bundeswehr bile sustavno slabljene, sada je Njemački ministar obrane Boris Pistorius iznio plan za njihovo jačanje, kako bi se zemlja pripremila za izazove modernog doba, uključujući i zabrinutost zbog mogućeg Trećeg svjetskog rata.
Zašto povratak vojnog roka?
Njemačka je 2011. godine, tijekom vladavine Angele Merkel, suspendirala obvezni vojni rok, okrenuvši se profesionalnoj, dobrovoljnoj vojsci. Međutim, desetljeće kasnije, Bundeswehr se suočava s ozbiljnim nedostatkom osoblja. Prema posljednjim podacima, njemačka vojska trenutno broji oko 181.000 aktivnih vojnika, što je znatno ispod cilja od 203.000 do 2031. godine, a Pistorius procjenjuje da je potrebno dodatnih 50.000 do 60.000 vojnika kako bi se ispunili NATO-ovi zahtjevi za kolektivnu obranu.
U intervjuu za njemačku javnu televiziju ARD 22. lipnja 2025., Pistorius je naglasio da je primarni fokus i dalje na privlačenju dobrovoljaca, ali da novi zakon predviđa i mogućnost uvođenja obveznog roka ako se ne postignu ciljevi novačenja. „Ne želimo pisati potpuno novi zakon ako dođe do problema. Zato želimo uključiti rezervne mjere“, rekao je Pistorius, ukazujući na potrebu za fleksibilnošću u suočavanju s promjenjivom sigurnosnom situacijom.
Pistoriusov prijedlog uključuje selektivni model novačenja, inspiriran švedskim sustavom, gdje se svi 18-godišnjaci registriraju putem upitnika o fizičkom stanju i interesu za vojnu službu. Iako je popunnje upitnika obvezno za mladiće, za žene je dobrovoljno, što je izazvalo rasprave o pravednosti sustava prema njemačkom ustavu. Odabrani kandidati prolazili bi početnu obuku od šest mjeseci, uz mogućnost produženja službe.
Kontekst i strah od sukoba
Povratak rasprave o obveznom vojnom roku dolazi u kontekstu sve veće zabrinutosti zbog rusko-ukrajinskog sukoba, označivši prekretnicu u njemačkoj obrambenoj politici, potaknuvši ulaganja od 100 milijardi eura u modernizaciju Bundeswehra i povećanje obrambenog proračuna iznad 2% BDP-a. Osim toga, tajni scenariji Bundeswehra upozoravaju na mogućnost sukoba s Rusijom već 2025. godine, posebice u području koridora Suwalki između Poljske i Litve.
Njemačka je također preuzela značajnu ulogu u jačanju istočnog krila NATO-a, uključujući prvo stalno stacioniranje oklopne brigade u Litvi, što predstavlja presedan u poslijeratnoj povijesti zemlje. Ova brigada, nazvana 45. Panzer Brigade „Litauen“, dio je strategije za odvraćanje potencijalnih prijetnji i jačanje kolektivne obrane.
Strah od šireg sukoba dodatno je pojačan nesigurnošću oko američkih sigurnosnih jamstava pod administracijom Donalda Trumpa, što je potaknulo europske zemlje, uključujući Njemačku, da preuzmu veću odgovornost za vlastitu obranu. Kancelar Friedrich Merz, koji je preuzeo dužnost 2025., obećao je izgraditi „najjaču vojsku u Europi“, a zadržavanje Pistoriusa na mjestu ministra obrane signalizira kontinuitet u ovim naporima.
Unutarnje rasprave i izazovi
Unatoč podršci dijela političara, prijedlog za ponovno uvođenje vojnog roka susreće se s otporom dijela parlamentarnih stranaka. Osim toga, i logistički izazovi su značajni. Pistorius je istaknuo da Bundeswehr nema dovoljno vojarni, opreme ni instruktora za obuku cijele generacije ročnika. Eva Högl, parlamentarna povjerenica za oružane snage, upozorila je da bi uvođenje opće vojne obveze preopteretilo sustav, predlažući umjesto toga obveznu „socijalnu godinu“ koja bi uključivala rad u vojsci ili socijalnim ustanovama.
Kako bi vojna služba bila privlačnija, Pistorius predlaže bolje plaće, mirovinske bodove, besplatne vozačke dozvole i prednosti pri upisu na fakultete. Ove mjere ciljaju na privlačenje mladih u doba konkurentnog tržišta rada, gdje Bundeswehr više nije privlačan poslodavac.
Europski trendovi i budućnost
Njemačka nije sama u ovom zaokretu. Švedska je 2017. ponovno uvela selektivni vojni rok nakon ruske aneksije Krima, dok Danska planira uključiti žene u obveznu službu od 2026. godine. Norveška već od 2016. ima obveznu registraciju za oba spola, iako je stvarna služba selektivna. Hrvatska je također reaktivirala obvezni vojni rok 2025. godine, s fokusom na mentalno zdravlje i digitalnu pismenost ročnika.
U Njemačkoj, javno mnijenje pokazuje podršku povratku vojne obveze – 60% ispitanika u anketi YouGov za „Welt am Sonntag“ podržava opću vojnu obvezu. Ipak, pitanje uključivanja žena ostaje sporno zbog ustavnih ograničenja, što zahtijeva daljnje političke rasprave.
Zaključak
Povratak obveznog vojnog roka u Njemačkoj odražava širi europski trend prema jačanju obrambenih kapaciteta u svjetlu rastućih globalnih prijetnji. Iako Pistorius naglašava dobrovoljnost kao primarni cilj, mogućnost obveznog novačenja signalizira ozbiljnost s kojom Njemačka pristupa svojoj sigurnosti. S logističkim izazovima, političkim nesuglasicama i potrebom za modernizacijom Bundeswehra, put do snažne, spremne vojske bit će složen.
|
Mediji
Komentari 0
Objava: 24. 06. 2025 
141 ogleda, 
0 komentara
