|
14. 04. 2025 |
 |
Milijuni ljudi diljem Europe primili su uznemirujuće vijesti, čak se govori i o nuklearnom udaru
Europske zemlje ubrzano se pripremaju za mogući veliki sukob, provode mjere koje su prije samo nekoliko godina izgledale kao scenarij iz filmova apokalipse. Službene brošure, nacionalne smjernice, vodiči za preživlnje, pa čak i simulacije masovne evakuacije postali su dio vladinih planova diljem kontinenta.
Građanima se savjetuje da promijene način razmišljanja – da prijeđu na ono što europski čelnici nazivaju “ratnim mentalitetom”.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je na sigurnosnom forumu u Bruxellesu: “Vrijeme je da razmišljamo kao rat.” Iza ovog poziva krije se strah da bi ruski predsjednik Vladimir Putin, ohrabren događajima u Ukrajini, mogao proširiti sukob zapadnije, dok se istovremeno SAD sve više udal od europske sigurnosti.
Masovno obrazovanje i gomilanje zaliha
Europska komisija već poziva građane da osiguraju barem trodnevnu opskrbu hranom, vodom i osnovnim potrepštinama. Službena poruka je – priprema počinje od kuće. Smjernice EK-a iz ožujka inzistiraju na stvaranju kulture “otpornosti” i pripremi za krizne situacije.
Njemačka je ažurirala svoju “Opću okvirnu direktivu o obrani” koja predviđa promjene u svakodnevnom životu u slučaju oružanog sukoba, dok su druge zemlje otišle korak dalje s posebnim smjernicama.
Švedska: “Sakrij se unutra, zatvori prozore i vrata”
Švedska je milijunima kućanstava već podijelila priručnik “Ako je kriza ili rat”. U brošuri se građanima savjetuje da se u slučaju napada sklone u zatvorene prostore, zatvore prozore i vrata te isključe ventilaciju. U slučaju nuklearnog napada preporuča se potražiti sklonište kao u slučaju zračnog napada – uz poruku da će “razina radijacije značajno pasti nakon nekoliko dana”.
Finska: naslovnice su zakonska obveza od 1950-ih
Za Finsku, koja ima najdužu granicu s Rusijom (1340 km), obrambena priprema nije novost, već je dio nacionalne kulture. Građevinski propisi nalažu izgradnju nadstrešnica u svim stambenim i poslovnim zgradama još od sredine prošlog stoljeća. Nakon ulaska u NATO 2023. Finska je dodatno ojačala svoje preventivne mjere.
Prema službenim podacima, zemlja trenutno ima 50.500 skloništa, dovoljno za zaštitu približno 4,8 milijuna ljudi – od ukupno 5,6 milijuna stanovnika. U studenom 2024. Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je nove smjernice u slučaju dugotrajnih nestanaka struje, nestašica vode, komunikacijskih prekida, ekstremnih vremenskih uvjeta i mogućih vojnih napada.
Nesuglasice među članicama: Južna Europa još uvijek mirna
Za razliku od nordijskih i srednjoeuropskih zemalja, zemlje poput Portugala, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva imaju mnogo opušteniji pristup. Italija je više usredotočena na prijetnje iz Sjeverne Afrike, dok Velika Britanija – čiji je arhipelag posljednji put napadnut 1066. – manje percipira rusku prijetnju.
Ključno pitanje: Shvaćaju li građani opasnost?
Unatoč brošurama i izma političara, ostaje dilema shvaćaju li građani ove preporuke ozbiljno. Stručnjaci upozoravaju da bi bez temeljite promjene kolektivnog pristupa i ponašanja mjere pripravnosti mogle ostati samo birokratska formalnost. Čini se da Europa više nema luksuz razmišljanja na miran način.
|
Slike:
Komentari 0
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|