NEWSEXCHANGE CRO | Dr. David Bell poručuje da WHO očajnički traži još jednu pandemiju ...
Dr. David Bell poručuje da WHO očajnički traži još jednu pandemiju
Krajem travnja u Meksiku je nažalost preminuo 59-godišnji muškarac. Nakon što je tjednima bio prikovan za krevet i bolovao od dijabetesa tipa 2 i kroničnog zatajenja bubrega, bio je u visokoj opasnosti od zaraze respiratornim virusom.
Slučaj je dospio na naslovnice, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), tisućama milja daleko, čak je izdala izjavu za medije jer je, zahvaljujući nedavnom napretku u genetskom sekvenciranju, mjesec dana kasnije u jednom jedinom kliničkom uzorku, virus influence tipa A (H5N2), vrsta ptičje gripe, mogla bi se otkriti. Meksički ministar zdravstva odbacio je sugestiju birokrata WHO-a da su smrtni slučajevi uzrokovani virusom, ističući da je riječ o kroničnoj bolesti koja uzrokuje smrt.
Bez obzira na uzrok, smrti su tragedija za obitelj i prijatelje. Ovaj slučaj dospio je na naslovnice diljem svijeta samo zahvaljujući napretku dijagnostičke tehnologije. WHO, mediji i rastuća pandemijska industrija čekali su ovaj neizbježni događaj, testiranje i provjeru, kao ključni za možda najveći poslovni pothvat u ljudskoj povijesti. Na stolu su stotine milijardi i imate volju i sredstva da ih uzmete. Svi moramo razumjeti zašto i što bi se sljedeće trebalo dogoditi.
Covid i preorijentacija javnog zdravstva
COVID-19 je dokazao da se istraživanje o poboljšanju funkcije isplati. Čini se sve vjerojatnijim da su genetske smicalice zapravo uspjele prenijeti korona virus šišmiša na ljude, gdje ga je lakše prodati (bolesni šišmiši ili strah od njih nisu isplativi). Ono što je nevjerojatno je da unatoč gospodarskoj i zdravstvenoj katastrofi koja je uslijedila, oni koji su odgovorni za program nastavljaju svoj posao i ne snose odgovornost. Postoje ogromne nagrade s malim ili nikakvim stvarnim rizikom.
Međutim, ono što je epizoda Covida stvarno pokazala je financijska i politička dobit koja se može ostvariti bez obzira na ozbiljnost izbijanja. Kao što su Klaus Schwab i Thierry Malleret tvrdili u svojoj knjizi COVID-19: The Great Reset sredinom 2020., COVID-19 se može iskoristiti za potkopavanje koncepata demokracije i ljudskih prava nakon Drugog svjetskog rata i ujedinnje društvenog autoritarnog korporativnog modela (“dionika kapitalizam”), čak i ako je bolest obično blaga.
Ono što nam treba je zajednička priča onih koji imaju koristi: medija, vlada i korporativnog svijeta. Dok se čini da je izraz “Veliko ponovno postavljanje” odbačen kao nepopularan, očito je da namjera Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) da prodre u vlade i transformira društvo za dobrobit svojih članova ostaje netaknuta.
Razorne smrti nisu potrebne da bi se došlo do društvenih promjena, samo strah od njih. Potreban vam je test, vizualni elementi poput maski i krugova na pločniku, ovisni mediji te istraživački i zdravstveni institut čiji izgledi za karijeru ovise o pridržavanju. Jačanje nadzora nad ogromnim morem varijanti virusa upravo je službeno potvrđeno usvajanjem izmjena i dopuna Međunarodnih zdravstvenih propisa iz 2005. na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini (WHA) u Ženevi. Bez obzira na stvarni rizik i nesrazmjernu potrebu za javnim resursima, svijet će pronaći još mnogo potencijalnih prijetnji i izgraditi cijelu industriju koja će osigurati da se one pretvore u korporativni profit.
Mogućnost gripe
Ptičja gripa možda postoji koliko i ptice (pa je vjerojatno bila bolest dinosaura iz razdoblja krede). Ljudi su sigurno živjeli s njom više od 200.000 godina, a naši preci primati čak i dulje. Virusi ptičje gripe su među brojnim varijantama obitelji virusa influence koje redovito mutiraju i rekombiniraju (čak miješaju genome iz virusa koji inače inficiraju različite vrste), zbog čega se našem imunološkom sustavu čine relativno novima. To ih čini opasnijima i dovodi do nove epidemije gripe gotovo svake godine, budući da se naš imunitet na posljednju gripu (ili prethodno cijepljenje protiv gripe) samo djelomično odnosi na sljedeću.
Ponekad rekombinacija rezultira virusom influence koji se prvenstveno prenosi na druge životinje, poput životinja. B. ptica, ograničen je, prolazi kroz veliku promjenu koja mu omogućuje da dominira nad drugim vrstama, kao što su. B. zaraziti ljude. To je slično onome što znanstvenici ponekad pokušavaju simulirati u laboratoriju kroz istraživanje “pojačanja funkcije”, npr. B. modificiranje korona virusa šišmiša kako bi postali patogeni za ljude.
Ljudi su oduvijek živjeli u neposrednoj blizini i jeli životinje koje nose viruse gripe. Posljednje veće širenje gripe s ptica na ljude bila je pandemija španjolske gripe 1918-1919. Ubila je možda 20 do 40 milijuna ljudi, najvjerojatnije zbog sekundarne bakterijske upale pluća jer moderni antibiotici nisu postojali. Ovakav događaj nije se ponovio u proteklih stotinjak godina, a zahvaljujući suvremenim antibioticima i medicinskoj skrbi, stopa smrtnosti od španjolske gripe danas je vjerojatno znatno niža.
Otkud onda trenutna histerija oko ptičje gripe i zašto mediji šire tvrdnje da je potencijalna stopa smrtnosti znatno viša od španjolske ili bilo koje druge epidemije gripe u ljudskoj povijesti? Odgovor vjerojatno leži ranije u ovom članku. Vrlo bogati korporativni i financijski sektor koji ima utjecaj na vlade i medije zna i dokazao je da strah od virusa može koncentrirati stotine milijardi dolara bogatstva.
Sada postoji brzo rastuća vojska virologa, “lovaca na viruse”, birokrata za javno zdravstvo i modelara čiji je jedini razlog financiranja pronalaženje i širenje novih varijanti virusa. Imamo međunarodna javno-privatna partnerstva posvećena razvoju i distribuciji cjepiva za takve događaje, koja podupiru porezni obveznici. Također imamo nacrt ugovora o pandemiji, koji je WHO upravo odgodio, a koji ima za cilj dodatno povećati javno financiranje za ovo privatno dobro. Iz perspektive industrije, brzo usvajanje bi imalo koristi od straha i hitnosti u nadolazećim mjesecima.
Stavljanje ptičje gripe pod kontrolu
Proglašenje pandemije ptičje gripe stoga se čini gotovo neizbježnim, bilo kroz kontinuirani napredak u funkcionalnom istraživanju i curenje podataka u laboratoriju ili kroz prirodni prijelaz na ljude. Ta neizbježnost nije toliko zato što je stvarna i egzistencijalna prijetnja, već zato što je industrija – financijsko-farmako-medijsko-javnozdravstveni kompleks koji se pojavio prije i kroz Covid – treba. Virus je stvaran. Prijetnja se također može činiti egzistencijalnom. Vjerojatno će ići otprilike kao sljedeći scenarij.
Tragovi genoma, pa čak i cijeli virusi mogu se pronaći u sirovim poljoprivrednim proizvodima. Studija ovih proizvoda i ljudske otpadne vode (kontaminirane virusima ptica ili ljudi) već je u tijeku i to će pokazati. Genom je već pronađen u mlijeku, vjerojatno zato što smo ga tražili – to se vjerojatno dogodilo mnogo puta prije, a da nije otkriveno.
Opsežnim testiranjem radnika na farmama pilića i farmama na kojima se drže druge zaražene životinje (npr. mliječna stada) pronaći će se ljudi koji su pozitivni na virus. Biologija je vrlo varijabilna, a neki ljudi dožive kratkotrajne blage infekcije. Nekolicina se ozbiljno razboli i umre zbog slabljenja imuniteta ili čimbenika kao što je vrlo visoka doza infekcije. Nekada klasificirane kao rijetka upala pluća nepoznatog uzroka, takve se infekcije sada mogu jasno pripisati ptičjoj gripi i vrlo ih učinkovito koriste mediji za povećanje gledanosti. U industriji javnog zdravstva ovi su incidenti od velike važnosti za plaće i financiranje istraživanja.
Masovno ubijanje (odstrel) u farmama pilića. Ovo neće zaustaviti širenje jer se širenje događa prvenstveno putem divljih vrsta ptica. U teoriji, to bi moglo zaštititi radnike od niskog (ali ne nultog) rizika s kojim se suočavaju. Ono što je važno je da ovo zaokupi naslovnice i stvori dojam da se nešto stvarno loše događa. Ne ispaštaju naručitelji odstrela, a industrijske proizvođače piletine obeštećuju porezni obveznici, koji također moraju skuplje plaćati jaja i kokošje meso. Da se ne kontrolira, mnoge kokoši bi uginule u izbijanju bolesti, dok bi neke preživjele.
Masovno ubijanje sekundarnih domaćina poput goveda. I ovdje je rizik za ljude nizak. Također je relativno lako staviti stada goveda u karantenu dok se epidemija ne smiri. Međutim, odstrel stvara publicitet i stvara dojam dinamičnog, očajničkog odgovora, što je važno kako bi se stvorio dojam da se javnozdravstveni sektor bori da spasi populaciju. Ona također podržava pokret koji tvrdi da poljoprivrednu proizvodnju mesa treba zamijeniti visoko prerađenom, tvornički proizvedenom alternativnom hranom, alternativom koja se bori za udio na tržištu. Industriju krivotvorenja mesa podupiru neki od istih velikih ulagača kao i farmaceutsku industriju, koji su vrlo predani planu pandemije.
Modeliranje za otkrivanje mogućeg masovnog izumiranja populacije. Glavne grupe za modeliranje (npr. Imperial College, Sveučilište Washington, Zaklada Gates) financiraju tvrtke koje ulažu u farmaceutsku industriju i imaju velike koristi od COVID-19. Modelari razumiju ishode koji idu u korist sponzorima, što je moglo utjecati na naglasak na najgorim mogućim i vrlo nerealnim ishodima kod COVID-19.
Poziv na masovno cijepljenje (ili uništavanje) kokoši u dvorištu kako bi se zaštitila zajednica. Koncept “većeg dobra” najpopularniji je od koncepata na kojima se temelji fašizam i može se koristiti za osiguranje širokog poštivanja, pri čemu je blaćenje prekršitelja kazna. Ovaj koncept naširoko su koristili prokorporacijski političari poput Justina Trudeaua kako bi izolirali i ocrnili one koji su željeli odvagnuti štetu i dobrobit cjepiva protiv Covida ili podržavali koncept tjelesne autonomije. Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska nedavno su uvele zahtjev za registraciju za sve kokoši u dvorištu kako bi olakšale ovaj proces.
Obavezno cijepljenje za vlasnike pilića – vlasnike bilo koje kokoši s farme ili dvorišta. Ovo se prodaje kao dodatna zaštita njihovih susjeda i zajednica. Oni koji odbiju prikazuju se kao ugrožavatelji cijele zajednice, a posebno onih “najugroženijih”. Ova poruka, čak i ako je izvučena iz konteksta i stvarnosti, vrlo je moćna, a mediji su tijekom Covida pokazali koliko su spremni iskoristiti takve podjele i traženje žrtvenog jarca.
Zaključavanja, zatvaranja škola, zatvaranja malih radnih mjesta. Kao i kod Covida, posebno će biti pogođeni oni koji nemaju utjecaja na WEF i sličnim forumima. Bit će nekih smrtnih slučajeva u zajednici, pa čak i na prepunim odjelima intenzivne njege od gripe ili drugih uzroka, a to će biti istaknuto kao neuobičajeno (što naravno nije) kako bi se promovirala potreba da se “svi okupe i prevladaju”. Ovu poruku je teško opovrgnuti jer, na površini, takve fašističke tvrdnje o većem dobru otežavaju podupiranje individualnih izbora koji su temeljni za slobodna društva.
Masovna cijepljenja cijele populacije. Masovna cijepljenja mogu se reklamirati kao nezgodna, ali neophodna za sigurnost zajednice. Iako bi ljudi mogli postati otporniji kako se prepoznaju štete od cjepiva protiv Covida, ptičja gripa već se prikazuje kao potencijalno mnogo gora. Cjepivo se reklamira kao sredstvo ponovnog stjecanja sloboda, oblik prisile koji je nekoć bio osuđivan u javnom zdravstvu, ali je sada standardna praksa. Uz stotine milijardi u prodaji lijekova u pitanju, ovaj će vlak biti teško zaustaviti. Milijarde potrošene na oglašavanje, politička sponzorstva i propagandu doslovno su sitni poslovni troškovi.
Redoslijed gornjih koraka i fokus mogu se promijeniti. Nijedan od koraka neće zaustaviti ptičju gripu. Širi se divljim vrstama ptica i nastavit će se širiti. Povremeno će se proširiti i na ljude. U rijetkim slučajevima može doći do većeg izbijanja bolesti. Španjolska groznica bila je loš primjer, no život se brzo vratio u normalu.
Suočavanje s percepcijama
U stoljeću nakon španjolske gripe, izbijanja gripe nastavila su se rješavati prirodnim putem bez promjene ponašanja ljudi, ali zabrinutost je stalno rasla. Hongkonška gripa 1968.-69. odbačena je kao smetnja i nije čak ni zaustavila Woodstock. Izbijanje SARS-a (koronavirusa, a ne gripe) 2003. godine izazvalo je široki strah, ali sveukupno, tuberkuloza je ubila onoliko ljudi koliko svakih osam sati. Izbijanje svinjske gripe 2009. godine, koja je odnijela manje života od obične sezonske gripe, izazvala je međunarodnu krizu. Iako su pandemije stvarne, uglavnom se odnose na percepcije. To se također odnosi i na reakciju.
Industrija pandemije postala je mnogo bolja i sustavnija u upravljanju percepcijama. Ovo je cjelokupna osnova na kojoj se temeljila bihevioralna psihologija vladinih “jedinica za poticanje” tijekom Covid programa. Cilj nije bilo proračunato opće javno dobro, već promicanje specifičnog javnog ponašanja za rješavanje usko definirane prijetnje.
To je sada slučaj s ptičjom gripom. Velik dio stanovništva podvrgnut će se sve strožim mjerama, ne zato što su dobili točne informacije u kontekstu u kojem mogu donositi racionalne odluke, već zato što su prevareni ili prisiljeni ponašati se na način na koji inače ne bi. Prihvaćaju ograničenja i intervencije koje bi inače odbili.
Ukoliko društvo ne preuzme kontrolu nad dnevnim redom, farmaceutska industrija i njeni investitori zaradit će bogatstvo na ptičjoj gripi. Bit će barem velik kao Covid. Također će igrati važnu ulogu u daljnjoj izgradnji pandemijske industrije i opravdati zaključivanje odgođenog Sporazuma o pandemiji SZO (Ugovor). To je važan kotačić u (preimenovanom) “Velikom resetiranju”.
Epidemije se događaju i trebali bismo ih pratiti i pripremiti se za njih. Međutim, dopustili smo da se razvije sustav u kojem su epidemije gotovo sve što je važno. Percepcija rizika i rezultirajućeg financiranja uvelike su nesrazmjerni sa stvarnošću. Izopačeni poticaji koji to uzrokuju su očiti, kao i štete. Svijet će postajati sve nejednakiji, sve siromašniji i bolesniji, sudeći prema rezultatima odgovora na Covid. Strah potiče profit bolje od pribranosti i konteksta. Na nama je da ostanemo smireni i stalno se informiramo o kontekstu. Ovo nam nitko neće prodati.
Krajem travnja u Meksiku je nažalost preminuo 59-godišnji muškarac. Nakon što je tjednima bio prikovan za krevet i bolovao od dijabetesa tipa 2 i kroničnog zatajenja bubrega, bio je u visokoj opasnosti od zaraze respiratornim virusom.
Natisni